Prema ocjeni Europskog parlamenta i Ujedinjenih naroda, osobe s poremećajem iz autističnog spektra su jedna od socijalno najisključivanijih grupa ljudi. Glavna skupština UN-a izabrala je 2. april za obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, čime se želi skrenuti pažnja javnosti diljem svijeta na sve veći problem ovoga složenog poremećaja. ŠTA TREBAMO ZNATI O AUTIZMU?Autizam je vrlo složen razvojni poremećaj nepoznatog uzroka, koji utiče na način na koji ljudi komuniciraju i doživljavaju svijet oko sebe. Javlja se u ranom djetinjstvu i traje cijeli život. Prve simptome moguće je primijetiti već od treće godine života.Poremećaji iz spektra autizma uključuje perzistentni deficit u socijalnoj komunikaciji i interakciji, postojanje ograničenih, repetitivnih obrazaca ponašanja, interesa i aktivnosti. Kao i drugi ljudi, ljudi s autizmom imaju svoje jače i slabije strane. Socijalna komunikacijaLjudi sa autizmom imaju poteškoće sa interpretacijom kako verbalne tako i neverbalne komunuikacije, kao što su govor tijela i ton glasa. Neki ljudi sa autizmom ne mogu pričati ili im je govor znatno ograničen, dok drugi imaju vrlo dobro razvijene vještine komunikacije, ali baš i ne shvataju sarkazam ili ton govora. Druge prepreke mogu biti:• Shvatanje stvari bukvalno ili nerazumijevanje apstraktnih ideja• Potreba za više vremena da razumiju nešto, ili da odgovore na pitanje• Ponavljanje onoga što im je rečeno (eholalija)• Interakcija s društvom Ljudi sa autizmom često imaju poteškoće sa prepoznavanjem i razumijevanjem osjećanja i namjera drugih ljudi, i sa pokazivanjem svojih emocija, što dodatno otežava initerakciju sa društvom. Ljudi sa autizmom ponekad:• djeluju neosjetljivo• traže vrijeme da budu sami, kada se osjećaju preopterećeno od strane drugih• ne traže utjehu od bližnjih• djeluju čudno ili se za njihovo ponašanje smatra da je društveno neprihvatljivo• teško osnivaju prijateljstvaOgraničena, repetitivna ponašanja, interesi i aktivnostiSa svim „nepisanim pravilima“ , svijet može biti vrlo nepredvidiv i zbunjujuć za ljude sa autizmom. Zbog toga oni često imaju rutine, da bi mogli znati šta će se sljedeće dogoditi. Moguće je da žele da putuju istim putem do škole ili posla, da oblače istu odjeću ili jedu istu hranu za doručak.Neki ljudi s autizmom također ponavljaju pokrete tijela, kao što su pljeskanje rukama i ljuljanje, ili koriste neki predmet, na primjer kotrljanje olovke ili otvaranje i zatvaranje vrata. Oni to rade uglavnom kako bi pomogli sebi u momentima kada se osjećaju nervozno ili kada su pod stresom, ali dosta ljudi sa autizmom ima te navike jer uživaju u njima.Promjena u rutini može biti uznemirujuća za ljude s autizmom, i može ih učiniti vrlo anksioznim. Možda je to zbog navikavanja na velike događaje kao što su prebacivanje u drugu školu, nesigurnost na poslu ili nešto jednostavnije, kao na primjer kada autobus ide nekim drugim putem nego inače.Prevelika ili nedovoljna osjetljivost na svjetlost, zvuk, ukus ili dodirLjudi s autizmom mogu doživjeti preveliku ili nedovoljnu osjetljivost na zvukove, dodire, okuse, mirise, svjetlost, boje, toplotu ili bol. Na primjer, mogu se fokusirati na neki zvuk iz pozadine kao što je muzika u restoranu, koju ostali ljudi uglavnom ignorišu, i taj zvuk im se može činiti nesnosno glasnim. To može uzrokovat anksioznost ili čak fizičku bol. Mnogo ljudi sa autizmom ne vole zagrljaje ili drugi fizički dodir, zbog čega ih ljudi ponekad smatraju hladnim ili odsutnim.Mnogi ljudi sa autizmom izbjegavaju svakodnevne situacije zbog svoje osjetljivosti. Škole, radna mjesta i prodavnice mogu biti naročito opterečavajuće i mogu izazvati senzorno preopterećenje. Može se napraviti puno jednostavnih promjena kako bi se ljudi sa autizmom bolje osjećali u svojoj okolini.Puno pažnje za interese i hobijeMnogo ljudi sa autizmom se intenzivno fokusiraju na svoje interese, uglavnom već od djetinjstva. Ti se interesi mogu mijenjati vremenom ili ostati isti čitav život. Ljudi sa autizmom mogu postati ekspreti za neka polja i često vole dijeliti svoje znanje s drugima. Jedan od mnogih primjera bi bio interes za vozove. Greta Thunberg, na primjer, je zainteresovana za zaštitu prirodnog okoliša.Kako i svi drugi ljudi, ljudi s autizmom nalaze zadovoljstvo u svojim interesima, i u njima vide temelj svog blagostanja i radosti.Pošto su intenzivno fokusirani, ljudi s autizmom su lako uspješni u školi i poslovanju, međutim mogu postati toliko zadubljeni u neke teme ili aktivnosti da ignorišu druge dijelove svog života.Ekstremna anksiozniostAnksioznost je velika poteškoća za mnoge odrasle osobe sa autizmom, pogotovo u socijalnim situacijama ili kad dođe do neke promjene. To na osobu ima psihički i fizički uticaj, kao i uticaj na kvalitet života kod njih i njihovih porodica.Vrlo je bitno da ljudi s autizmom nauče da prepoznaju svoje „okidače“ i da nađu načine da se nose s njima kako ne bi bili toliko anksiozni. Ipak, mnogi ljudi s autizmom teško prepoznaju i regulišu svoje emocije. Više od trećine ljudi s autizmom ima ozbiljne probleme s mentalnim zdravljem i često ne dobijaju adekvatan tretman.Izlivi emocija i „isključivanje“Kad sve postane nepodnošljivo za osobe sa autizmom, može doći do naglog izliva emocija ili do „isključivanja“. To su intenzivni i iscrpljujući događaji.Do izliva emocija dođe kada osoba postane sasvim preopterećena svojom trenutnom situacijom i privremeno izgubi kontrolu nad svojim ponašanjem. Ovaj gubitak kontrole može biti verbalan (npr. vikanje, vrištanje, plač), fizički (npr. šutanje, udarci, ujedanje) ili oboje. Izlivi emocija kod djece su često pogrešno shvaćeni kao bijes, pa roditelji i djeca sa autizmom doživljavaju neugodne komentare i osudu od članova društva.„Isključivanje“ djeluje manje intenzivno za posmatrače, međutim to je jednako isrpljujuće. Uglavnom se to dešava kad se osoba osjeća preopterećeno, ali može djelovati više pasivno-na primjer kada se stiša ili izdvoji. Jedna žena sa autizmom je navela „da je „isključivanje“ jednako frustrirajuće kao i izlivi emocija, jer ne može reagovati kako želi, ili ne može uopšte reagovati. Ne može ništa pokušati da shvati, jer je osjećaj kao da je prekasno za ikakvu vrstu interpretacije.“Tretman poremećaja iz autističnog spektraSvako dijete ili odrasla osoba ima jedinstvene vrline i poteškoće, pa ne postoji jedinstven pristup tretmanu autizma.Mnogo ljudi sa autizmom imaju dodatne zdravstvene probleme kao što su problemi sa spavanjem, gastrointestinalni problemi i napadi. Ispravljanjem ovih stanja može se popraviti pažnja, učenje i slična ponašanja. Mnogo ljudi također napreduju nakon terapija za komunikaciju, socijalne sposobnosti, fizičke ili nke druge vještine kao što je briga o sebi.Svaka intervencija ili tretman autizma treba biti odmjeren za potrebe pojedinca. Plan tretmana može uključivati bihevioralne intervencije, drugu terapiju, lijekove ili kombinaciju toga. Neki od najzastupljenijih treatmana i intervencija su:• ABA program• Denverov model ranog početka (ESDM)• Okupaciona terapija • PRT • Tretman logopeda i defektologa Istraživanja su pokazala da se ranim prepoznavanjem, te ciljanom ranom intervencijom značajno može poboljšati životni ishod osobe s autizmom. Sve više je priča iz svijeta o autistima koji završavaju škole, fakultete i osposobljavaju se za zanimanja, no kako bi to postalo pravilo i kod nas potrebna je podrška društva.Osobe s autizmom kao i sve druge osobe vrijedne su naše pažnje, poštovanja i ljubavi.Prepoznavanje i uvažavanje njihovih specifičnosti te pružanje adekvatne podrške u skladu sa njihovim potrebama pomiče granice civiliziranog odnosa prema različitostima i otvara mogućnosti stvaranja boljeg svijeta u kojem ima mjesta za sve.
